Info servis

PBZ Tjedne analize: "Zaposlenost nastavlja padati"

08/02/2010

Prosječna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u prošloj je godini povećana na 14,9 posto, što je rast za 1,5 postotni bod u odnosu na 2008. godinu, a procjene analitičara Privredne banke Zagreb (PBZ) o kretanju prosječne stope nezaposlenosti ukazuju zasad na rast do razine oko 16 posto, na početku godine i preko 17 posto.

To nas prema broju nezaposlenih otprilike vraća na 2006. godinu pa stoga treba napomenuti da će uz niske stope rasta koje vidimo u srednjem roku, tržištu rada biti potrebne godine da se vrati na razinu najniže stope nezaposlenosti, onu koju smo ostvarili sredinom 2008. godine, ističe Ana Lokin u najnovijim PBZ Tjednim analizama.

Napominje kako je trend pada zaposlenosti očekivano nastavljen i u prosincu i to ponešto snažnijim tempom - na mjesečnoj razini za jedan posto, a na godišnjoj je bio niži za visokih 5,6 posto.

U prosjeku je u prošloj godini broj zaposlenih bio niži za 3,2 posto u usporedbi s godinom ranije, odnosno za 49 tisuća osoba, aktivno stanovništvo smanjeno je za 1,3 posto, odnosno 22,6 tisuća ljudi, te je prosječan broj nezaposlenih porastao za nešto više od 11 posto, odnosno za 26,4 tisuće.

Analitičari PBZ-a očekuju da će stopa nezaposlenosti u 2010. rasti iz nekoliko razloga, pri čemu podsjećaju da se kretanja na tržištu rada uobičajeno odvijaju s određenim vremenskim pomakom u odnosu na trendove u poslovnim sektorima, a čemu dodatno pogoduje krutost i nefleksibilnost domaćeg tržišta rada. Stoga su potrebna najmanje jedan do dva kvartala kako bi se pad, a tako i rast gospodarske aktivnosti odrazio na tržište rada.

Kako u zadnjem tromjesečju 2009. nije došlo do preokreta trendova u realnom sektoru, pad zaposlenosti nastavit će se u 2010. godini, a što je u skladu s očekivanjima negativne stope gospodarskog rasta u ovoj godini.

Podsjećaju i da je privatan sektor na niži volumen poslovanja u većoj mjeri reagirao otpuštanjima zaposlenika, a u manjoj rezanjem plaća.

Takvom je razvoju događaja vjerojatno pridonijelo i uvođenje kriznog poreza kojim su neto plaće ionako smanjene, po podacima DZS-a, za 2,8 posto u prosjeku.

Pritom procjenjuju da je u prošloj godini rast plaća realno bio tek nešto iznad nule, a za ovu godinu vrlo je izvjestan nominalni i realni pad plaća.

Najviše radnih mjesta izgubljeno je u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevini, granama vezanim ponajviše uz domaću osobnu potrošnju i investicije za koje su izvori presahnuli, pa bi rast, a potom i ponovno kreiranje radnih mjesta u prvo vrijeme mogao potaknuti povećani izvoz i/ili investicije privatnog korporativnog sektora, koji ovise o dostupnosti izvora financiranja.

S obzirom na trenutnu nesklonost banaka prema riziku te činjenicu da program kreditiranja prema mjerama za gospodarski oporavak i razvitak Vlade još nije započet i ne zna se koliko će poduzeća biti zainteresirano, zasad je teško procijeniti koliko će se sredstava plasirati temeljem toga i koji će biti učinci na gospodarstvo, ističu u PBZ-u.

Ako i pretpostavimo da će mjere doprinijeti oporavku, zatim da će se izvoz postupno oporaviti s obzirom da se očekuje da će eurozona u ovoj godini zabilježiti pozitivan rast BDP-a te da bi takav preokret mogao dovesti do ranije od planiranog ukidanja kriznog poreza koji i psihološki negativno utječe na potrošnju, tržište rada reagira s određenim vremenskim odmakom te se pozitivan zaokret može očekivati tek u trećem ili četvrtom kvartalu, naglašava Lokin.

Upozorava, međutim, i na rizike da on bude odgođen ako pad gospodarske aktivnosti ove godine bude jači nego što se zasad očekuje, kao i u slučaju da se trenutni optimizam pokaže neopravdanim pa globalno gospodarstvo nakon uzleta ponovo utone u krizu.



Hina