Info servis

Zbog brodogradilišta bi moglo doći do privremenog smanjenja izvoza

30/09/2010

Hrvatska Vlada ima tek nekoliko tjedana za rješavanje problema brodogradilišta, a rezultat toga možda će biti privremeno smanjenje hrvatskog izvoza, izjavio je premijerkin ekonomski savjetnik Borislav Škegro na današnjoj 9. Međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza.

Sva naša brodogradilišta su izvoznici, koji s nekoliko brodova znatno poboljšavaju statističke podatke o izvozu, no istodobno se radi o poduzećima koja desetljećima generiraju gubitke, a preživljavaju zahvaljujući državnim jamstvima, pojasnio je Škegro govoreći na tribini o izazovima novog desetljeća za izvoznu politiku.

Stoga je od samog izvoza važniji izvoz s dobiti, a to će hrvatsko gospodarstvo ostvariti samo s povećanjem konkurentnosti, za što je pak nužno "brzo i potpuno" provesti Program gospodarskog oporavka, poručio je Škegro.

Podržao je Vladinu inicijativu za osnivanje fondova rizičnog kapitala upozorivši kako su hrvatska poduzeća nedovoljno kapitalizirana, a za rješavanje tog problema zemlja veličine Hrvatske trebala bi umjesto sadašnja tri imati barem 20 fondova rizičnog kapitala.

Glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb procijenio je da će iduće godine BDP u Hrvatskoj porasti za 1,4 posto, a 2012. godine nešto više od dva posto.

Tako niske stope rasta pokazuju da je sadašnja kriza u Hrvatskoj strukturni problem, te da se godišnje stope rasta od 4,5 posto iz vremena prije krize više ne mogu ponoviti jer su se temeljile prvenstveno na velikoj potrošnji, kaže Škreb.

I on je upozorio na nužnost brze i efikasne provedbe reformi, ocjenivši da je Vladin Program gospodarskog oporavka dobar, ali se provodi presporo, zbog čega smo, uz ostalo, nedavno pali na ljestvici svjetske konkurentnosti za pet mjesta.

Odbacio je prijedloge da se rast izvoza stimulira promjenama deviznog tečaja, ustvrdivši kako svi ozbiljni ekonomski stručni radovi tvrde da devalvacija nije rješenje.

Umjesto toga, ekonomska politika treba se usredotočiti na fiskalnu konsolidaciju, reformu javne uprave i borbu protiv korupcije, te fleksibilizaciju tržišta rada, smatra Škreb.

Potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Matthias Kollatz-Ahnen naglasio je kako je u vrijeme krize glavni cilj EIB-a bio pomoći pokretanje razvoja, posebice kroz pomoć malim i srednjim poduzećima, a sada, kada je kriza u najvećem dijelu Europe prošla, želi se poduprijeti održivi, inovativni razvoj.

EIB je lani, u godini najjače krize, za mala i srednja poduzeća osigurao ukupno sedam milijardi eura kredita, što je 50-postotno povećanje u odnosu na 2008. godinu.

Sada se vraćamo natrag, na pristup prije izbijanja krize, rekao je Kollatz-Ahnen napomenuvši kako je Hrvatskoj u ovoj godini namijenjeno 400 milijuna eura kredita, a daljnje povećanje aktivnosti uslijedit će nakon ulaska u EU.



Hina