Info servis

RBA: gospodarsko okruženje pogoršano

U Hrvatskoj je inflacija već dostigla najviše razine u posljednjih nekoliko godina, a moguće je očekivati daljnje ubrzanje rasta cijena tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci, što će negativno utjecati na kupovnu moć građana, odnosno u konačnici i na osobnu potrošnju, a samim time i rast BDP-a.

Ocjena je to iz danas objavljene kvartalne publikacije Raiffeisen banke "RBAnalize", u kojoj se navodi i da je nastavak 2008. godine donio daljnje naznake pogoršanja gospodarskog okruženja u svijetu i Hrvatskoj.

Analitičari RBA podsjećaju da su se inflatorni pritisci dodatno intenzivirali tijekom drugog tromjesečja ove godine, čime je ubrzani rast cijena postao jedan od najznačajnijih problema kako za gospodarstva najrazvijenijih zemalja tako i za zemlje u razvoju.

Ti su pritisci u najznačajnijoj mjeri generirani daljnjim rastom cijena na svjetskim robnim tržištima, prvenstveno rastom cijena sirove nafte na rekordno visoke razine. Rast cijena dodatno je izražen u zemljama srednje i jugoistočne Europe, s obzirom na gospodarski rast koji je iznad potencijalnog rasta BDP-a, ali i inflatornih pritisaka koji stižu s tržišta rada, kažu iz RBA.

Analitičari RBA ističu i da je, uslijed rasta kamatnih stopa u svijetu, uz vidljivi utjecaj restriktivnih mjera monetarne politike, u Hrvatskoj sve vidljiviji i kraj kreditne ekspanzije.

Zabrinjavajućim ocjenjuju daljnje pogoršanje vanjske ravnoteže "s obzirom da rekordno visoki deficit robne razmjene generira pritiske na rast deficita tekućih transakcija prema 10 posto BDP-a".

"U nastavku godine Vladu, uz aktivnosti usmjerene ublažavanju negativnih učinka ubrzanog rasta cijena, i dalje očekuju nužne strukturne reforme javne uprave, pravosuđa, brodogradnje te sustava zdravstvene i socijalne skrbi", smatraju analitičari RBA.

U analizi se podsjeća i na dodatne poteškoće u pristupanju Hrvatske Europskoj uniji nakon neočekivanog odbijanje Ugovora iz Lisabona na referendumu u Irskoj te naznake nesklonosti drugih zemalja (npr. Poljske) ratifikaciji istog dokumenta, pri čemu je Hrvatska jedna od zemalja koja bi mogla biti najviše pogođena najnovijom institucionalnom krizom u EU.

Pritom se navodi da je hrvatska strana ispunila zadana mjerila za otvaranje svih poglavlja te da se na jesen očekuje da Europska komisija analizira poslana mjerila i da mišljenje o njima.

Uz to, analitičari RBA na jesen očekuju i neke pozitivne signale o rješavanju institucionalnih problema u EU te nastavku daljnjeg proširenja Unije.



Hina