Info servis

Ekonomisti Grupe UniCredit: inflacija postaje ključno pitanje za CEE regiju

22/07/2008

Hrvatska se za sada prilično dobro nosi s pogoršanim inozemnim okruženjem, iako su negativni efekti vidljivi, inflatorni pritisci rastu i u srpnju, kada će se vidjeti efekt povećanja cijene struje, trebali bi doseći vrhunac za ovu godinu, ocjenjuje glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja u najnovijoj analiza ekonomista Grupe UniCredit "Globalni rizici iskušenje za ekonomije Srednje i istočne Europe (CEE)".

Po njegovoj bi ocjeni restriktivan rebalans proračuna i nastavak dosadašnje politike plaća pomogli u obuzdavanju inflatornih pritisaka u ostatku godine.

Upozoravajući da istodobno gospodarski rast usporava napominje da dosad objavljeni podaci za drugi kvartal ukazuju na još sporiji gospodarski rast od 4,3 posto zabilježenih u prvom tromjesečju.

Visoka cijena nafte je u međuvremenu znatno utjecala na proširenje trgovinskog deficita.

"Kombinacija više cijene nafte i očekivanje da će isplate dividendi inozemnim investitorima ove godine biti veće glavni su razlozi za prognozu deficita tekućeg računa platne bilance od 9,9 posto BDP-a", naglasio je Šaravanja.

Unatoč spomenutim neravnotežama, ukoliko Hrvatska iskoristi pristupanje Europskoj uniji za snažniju provedbu reformi, investitori će svakako prepoznati te napore i bit će spremniji financirati gospodarski rast Hrvatske, zaključuje Šaravanja.

Međunarodno okruženje trenutno karakterizira spor gospodarski rast u SAD-u i eurozoni, zabrinutost oko inflatornih kretanja i visoke razine neizvjesnosti i volatilnosti na financijskim tržištima, najnovija je analiza ekonomista Grupe UniCredit.

"Ovo međunarodno okruženje predstavlja jasno iskušenje za ekonomije Srednje i istočne Europe, premda se regija čini prilično otporna za sada", rekla je glavna ekonomistica Grupe UniCredit za CEE regiju Debora Revoltella.

Generatori rasta u regiji ostaju isti i ekonomisti Grupe UniCredit i dalje prognoziraju prosječan gospodarski rast od 4,6 posto za srednju Europu , 5,1 posto u jugoistočnoj Europi (SEE) i u baltičkim zemljama te 6,0 posto u široj Europi u razdoblju od 2008. do 2010.

Navodeći kako je zbog cijena hrane i nafte inflacija postala globalni problem upozoravaju da u CEE regiji inflacija postaje posebno važno pitanje, zbog visokih pondera hrane i energenata u potrošačkoj košarici.

Uz međunarodnu komponentu zemlje CEE regije imaju i brojne izvore domaćih inflatornih pritisaka poput neefikasnih tržišta, liberalizacija cijena i procesa konvergencije zapadnoeuropskim standardima.

Borba protiv inflacije, zaključuju, ostat će prioritet te će pronalazak odgovarajućih instrumenata za suzbijanje daljnjih inflatornih pritisaka biti iznimno težak u većini zemalja.

Hina