Info servis

HGK: nepovoljna kretanja u robnoj razmjeni

22/07/2008

Trendovi u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u ovoj godini prilično su negativni - dinamika rasta izvoza za prvih pet mjeseci nešto je niža nego u istom razdoblju prošle godine, a dinamika rasta uvoza veća pa je ubrzan rast robnog deficita i smanjena pokrivenost uvoza izvozom sa prošlogodišnjih 46,1 posto na ovogodišnjih 43,6 posto, upozoravaju analitičari Hrvatske gospodarske komore najnovijim "Gospodarskim kretanjima".

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je, izraženo u kunama, u razdoblju od siječnja do svibnja 2008. izvezla roba u vrijednosti od 27,3 milijardi kuna, što je porast od 6 posto, dok je istodobno uvoz iznosio 62,5 milijardi kuna i bio je veći za 11,8 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Tako je robni deficit dostigao iznos od 35,2 milijarde kuna, a u odnosu na na isto prošlogodišnje razdoblje povećan za više od 5 milijardi kuna ili za 16,7 posto.

Izraženo u eurima, robni je izvoz u prvih pet ovogodišnjih mjeseci iznosio nešto više od 3,7 milijardi eura, što je porast za 254 milijuna eura ili 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije.

Uvoz je istodobno porastao za 996 milijuna eura ili za 13,1 posto, na ukupno 8,6 milijardi eura.

Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prvih pet mjeseca ove godini premašio iznos od 4,8 milijardi eura. To je pak za 743 milijuna eura ili za 18,1 posto veći deficit nego u prvih pet mjeseci lani.

Najveći utjecaj na rast izvoza imao je izvoz ostalih prometnih sredstava (najvećim dijelom brodovi), električnih strojeva i uređaja, kemikalija i kemijskih proizvoda, strojeva i uređaja te hrane i pića.

Po tome se dosadašnji tijek ove godine nije razlikovao od prethodnih godina jer su ove djelatnosti tradicionalno među najjačim izvoznim granama, primjećuju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK.

No, dodaju, izvoz nekih djelatnosti koje imaju veliki udio u strukturi izvoza ili su posljednjih godina značajnije utjecale na rast izvoza u ovoj je godini smanjen. Tako je smanjen izvoz poljoprivrednih proizvoda, riba i ribljih prerađevina, duhanskih proizvoda, odjeće, proizvoda od drva, namještaja, električne energije, te značajnog izvoznog proizvoda - naftnih derivata.

Rast vrijednosti uvoza je pak najviše potaknut uvozom ostalih prometnih sredstava (od kojih se jedan dio odnosi na privremeni uvoz brodova radi remonta), sirove nafte i zemnog plina, motornih vozila te strojeva i uređaja.

Kao posljedica rasta cijene sirove nafte na svjetskom tržištu znatno je povećana i vrijednost uvoza naftnih derivata.

Raspoloživi podaci za prva tri mjeseca pokazuju da su kod djelatnosti rudarstva i vađenja te proizvodnje koksa i naftnih derivata zabilježeni najviši indeksi rasta uvoznih cijena od svih djelatnosti (uz proizvodnju odjeće i doradu krzna). Uvozne cijene kod rudarstva i vađenja u odnosu na prosjek 2007. godine povećane su za 15,4 posto, a kod naftnih derivata za 12,7 posto.



Hina